Pretraga:

недеља, 25. јун 2023.

Drugačiji menjaju svet?

 Ćao svima,

"Samo drugačiji menjaju svet, niko normalan nije ništa promenio", govorila je baka Elsi glavnoj junakinji romana Fredrika Bakmana 'Moja baka vam se izvinjava.'

Laguna/ Moja baka vam se izvinjava


Ja sam uvek bila drugačija i upečatljivija u društvu.  Neki bi videli moja kolica i čelik koji me okružuje, a drugi osmeh, U svakom slučaju, nisam se lako stapala u društvo, ako je suditi po obrazovnim ustanovama.
I sedmogodišnja Elsa je znala da je drugačija, zbog čega je stalno odlazila sa mamom Urlicom i bakom kod direktora.
 
 
Zašto je bila drugačija?
 
Prema rečima njene bake, Elsa je uvek bila pametnija od drugih. Sa svojih sedam godina, već je znala da rukuje sa ajfonom i pronalazi stvari na Vikipediji, što po meni nije baš čudno. Ona je takođe postavljala mnogo pitanja i nije se zaustavljala dok nije saznajala ono što je naumila. 

Pisac nikad nije precizirao zašto je ona drugačija, a osim nje je bio dečak sa daunovim sindromom, koji je ćutao.

Ipak za njenu baku ona je bila posebna, pošto je mogla da razume ono što odrasli u kući nikako nisu shvatali. Zato je Elsa od bake dobila zadatak da ide u potragu za blagom, koja je kad stignete do kraja knjige ako mene pitate, potraga za mirom.

Šta se dešava u knjizi?

 
Elsina baka, umire od kancera i ostavlja joj važan zadatak. Glavna junakinja knjige moraće da odnese pisma svim ljudima kojim se zamerila prošlosti.
Dve važne stvari moram da naglasim.

Ona i baka imale su svoje posebno mesto Mijamu zemlju skoro budnih, mesto gde se priče prodaju umesto para.Pored ovih ima još kraljevina, a glavni likovi u priči nisu zapravo bili izmišljeni, već stanari u zgradi (zamku) u kojoj živi Elsa. 

Dakle junakinja će morati da poveže bakine priče sa životima svih ljudi i reši ono što ih tišti,

To će moći samo zato što je prema bakinim rečima, posebna.

Moglo bi se reći da su sva deca na neki način posebna, pošto ne komplikuju toliko koliko mi stariji možemo da premislimo kako bismo odovorili na pitanje sa odgovorom: Saznaćeš kad porasteš.

Da li je sramota biti poseban?

 
Piznajem, s tim što su mi govorili da bi trebalo da şe uklopim u društvo, osećala sam da je trebalo više da se trudim oko ljudi kako bi me prihvatili.
 Naučila sam s godinama da samo retki zaslužuju da se oko njih trudite.

Moglo bi se reći da je u današnje vreme kletva biti emotivan i osećati previše. Ipak sve zavisi kako posmatrate situaciju.
Time što sam osetljiva lako mogu da osetim ono što osećaju drugi i uradim sve što je u mojoj moći da to promenim.

Oduvek sam mislila da sam na neki način drugačija jer je moja omiljena alatka za borbu u životu ljubav. 
Svaki tekst u ove četiri godine bloga u sebi ima ljubav i razumevanje.Tako će biti uvek.

Hvala vam što ste bili znatiželjni da otvorite svaku objavu počev od 2019. godine na današnji datum.😇

Uvek uz vas
Julijana Aurora


 
 


Нема коментара:

Постави коментар

Šta nam rade kalupi koje društvo nameće?

 Ćao svima,  Prošli put sam pomenula kako svi imamo razne uloge i titule, a sa njima i očekivanja i odgovornost. Tako se isto desilo i Mulan...